25 manje poznatih činjenica o GNU/Linuxu koje niste znali


Linux, operativni sustav otvorenog koda, ima bogatu i fascinantnu povijest. Iako su mnogi upoznati s njegovim temeljnim načelima i širokom uporabom, postoje manje poznati aspekti koji dodaju dubinu priči o Linuxu.

U ovom ćemo članku istražiti 25 zanimljivih činjenica o GNU/Linuxu koje bi vas mogle iznenaditi.

1. Linux je kernel

Linux je u biti kernel a ne operativni sustav. Izraz “Linux” obično se koristi za označavanje operativnih sustava temeljenih na Linux jezgri kao što su Ubuntu, Debian, Fedora<, Mint i još mnogo toga.

One se ispravno nazivaju distribucijama ili okusima Linuxa budući da se temelje na jezgri Linuxa, koja je jezgra svakog operativnog sustava i povezuje temeljni hardver s operativnim sustavom i instaliranim aplikacijama.

2. Linux ima svoje korijene u UNIX-u

Linux kernel razvio je Linux Torvalds, finski računalni znanstvenik. Službeno je objavljen 1991. pod GNU-ovom općom javnom licencom.

Bio je to projekt iz hobija na kojem je radio dok je još bio student na Sveučilištu u Helsinkiju. Radio je na projektu temeljenom na Minixu, operativnom sustavu baziranom na UNIX-u.

3. Linus nikada nije namjeravao zaraditi novac na Linuxu

Kao snažan zagovornik softvera otvorenog koda, Linux nikada nije namjeravao komercijalizirati Linux. Zapravo, kao projekt iz hobija, Linus Torvalds, tvorac Linuxa, nikada nije zamislio ostvarivanje profita od svog revolucionarnog operativnog sustava.

Kada je 1991. počeo raditi na Linuxu, njegova primarna motivacija bila je razviti besplatnu alternativu otvorenog koda za vlasničke Unix sustave. Torvalds je izdao Linux pod GNU Općom javnom licencom, osiguravajući da će uvijek ostati otvoren za bilo koga da ga slobodno koristi, mijenja i distribuira.

Ova predanost otvorenosti i suradnji dovela je do brzog rasta i popularnosti tijekom godina da postane jedan od najvažnijih operativnih sustava u IT svijetu.

4. Stotine Linux distribucija

Trenutno postoji preko 600 distribucija Linuxa, od popularnih distribucija (ili distribucija) kao što su Ubuntu, Debian i Fedora na novije distribucije kao što su Rocky i AlmaLinux.

Sveobuhvatan popis svih distribucija možete dobiti na distrowatchu.

5. Prostranost Linux koda

Od studenog 2023. Linux kernel ima više od 36 milijuna redaka koda, u skladu s najnovijom stabilnom verzijom dostupnom u to vrijeme – Linux Kernel 6.5.

Ogromnost koda posljedica je činjenice da je Linux kernel odgovoran za širok raspon zadataka, uključujući upravljanje hardverom, memorijom i procesima računalnog sustava.

6. Linux je napisan u C jeziku

Linux kernel uglavnom je napisan u C i nalazi se na GitHubu. Ima impresivnih 160.000 zvjezdica s preko 14.600 suradnika u svom kodu.

Prva verzija kernela – Verzija 0.01 – sadržavala je oko 10 000 redaka koda.

7. Tux je službena maskota Linuxa

Službena maskota jezgre Linuxa je lik Pingvin zvan Tux. Ideja je inspirirana susretom Linusa s pingvinom u nacionalnom zoološkom vrtu tijekom njegovog putovanja u Australiju 1993. godine.

Ovo je najčešće korišteni logotip za Linux i prikazan je u različitim grafičkim stilovima.

8. Prva Linux GUI distribucija

Jedna od prvih distribucija Linuxa je Softlanding Linux System, skraćeno kao SLS. Bila je to prva distribucija Linuxa koja je uključivala prozorski sustav X ili GUI (grafičko korisničko sučelje).

Objavljen je 1992. i bio je prethodnik Slackware-a koji je objavljen 16. srpnja 1993. i podržan je do danas.

9. Debian: Majka mnogih distribucija Linuxa

Debian je bio među prvim GNU/Linux distribucijama koje je vodila zajednica. Debian 0.01 bilo je prvo izdanje Debiana i postalo je javno dostupno 15. rujna 1993. Njegova prva stabilna verzija – Debian 1.1 – objavljena je 17. lipnja 1996. godine.

Debian se smatra 'majkom' mnogih distribucija Linuxa. Popularne distribucije Linuxa temeljene na Debianu uključuju Ubuntu, MX Linux, Deepin, Pop! OS, Zorin OS i Kali Linux da spomenemo nekoliko primjera.

10. Prva komercijalna distribucija Linuxa

Yggdrasil je prva komercijalna distribucija Linuxa i objavljena je u Live CD formatu 8. prosinca 1992., nudeći jedinstvenu mješavinu softvera otvorenog koda i korisničkog sučelja za prodaju, označavajući značajnu prekretnicu u povijesti Linuxa.

Yggdrasil je uključio X Window System i omogućio grafičko korisničko okruženje kada je Linux prvenstveno bio temeljen na naredbenom retku. Iako se suočavao s konkurencijom besplatnih distribucija Linuxa, njegov je pionirski pristup otvorio put komercijalizaciji Linuxa i razvoju distribucija koje su bile jednostavnije za korištenje u godinama koje su uslijedile.

11. Dominacija Linuxa u superračunalima

Zauzima tržišni udio od 48% od lipnja 2022. Osim toga, pokreće gotovo 90% oblaka i najkorišteniji je operativni sustav na popularnim platformama u oblaku uključujući Microsoft Azure i AWS.

Kao rezultat toga, Linux je postao operativni sustav izbora za pomicanje granica znanstvenih i tehnoloških inovacija u areni superračunala.

12. Linux pokreće mnoštvo uređaja

Danas Linux radi na gotovo svemu: poslužiteljima, stolnim računalima, pametnim telefonima, pametnim satovima itd. Gotovo svaki ručni uređaj ima jezgru Linuxa u jezgri svog operativnog sustava.

Linuxova priroda otvorenog koda omogućuje programerima da ga prilagode za različite uređaje i softverske potrebe, što ga čini široko korištenim operativnim sustavom u svijetu.

13. Linux dominira web poslužiteljima

Do 2023. prijavljeno je da 96,3% od 1.000.000 najboljih web poslužitelja radi na Linuxu. Operativni sustav Android temelji se na visoko modificiranoj verziji jezgre Linuxa.

Mnoga web-mjesta koja svakodnevno posjećujete smještena su na poslužiteljima koji pokreću Linux zbog njegove stabilnosti i sigurnosti što ga čini najboljim izborom za tvrtke koje pružaju usluge web hostinga jer može podnijeti velik broj posjetitelja web-mjesta bez usporavanja.

14. Linux na svakoj većoj svemirskoj stanici

Linux se koristi u svim većim svemirskim postajama uključujući NASA-u, Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) i privatne svemirske tvrtke kao što je Space X.

Njegova pouzdanost i prilagodljivost otvorenom kodu čine ga idealnim izborom za kritične sustave, osiguravajući nesmetan rad i podržavajući astronaute u njihovim nastojanjima izvan granica Zemlje.

15. Tržišni udio Linuxa

Linux je postao treći najpopularniji operativni sustav za stolna računala, s 2,92% tržišnog udjela od listopada 2023., prema Statcounteru. Izvan stolnih računala, doseg Linuxa širi se i dalje, služeći kao okosnica za nevjerojatnih 90% svjetske infrastrukture u oblaku.

Njegova svestranost, priroda otvorenog izvornog koda i robusna izvedba učinili su ga istaknutim igračem na osobnim računalima iu ogromnoj mreži poslužitelja koji pokreću digitalne usluge na koje se svakodnevno oslanjamo.

16. Akvizicija Red Hata

U srpnju 2019. IBM je dovršio svoju akviziciju Red Hat-a, obilježavajući značajnu prekretnicu sa velikim ulaganjem od gotovo 34 milijarde dolara. Red Hat ima istaknutu poziciju kao vodeći distributer Enterprise Linuxa na tržištu poslužitelja.

Ovaj strateški potez učvrstio je IBM-ovu predanost širenju svoje prisutnosti u areni softvera otvorenog koda i iskorištavanju stručnosti Red Hata za poboljšanje njegovih mogućnosti u pružanju poslovnih rješenja i usluga u oblaku.

17. Ubuntu: Globalni lider u prihvaćanju Linuxa za stolna računala

Status Ubuntua kao najpopularnije Linux radne površine na globalnoj razini može se u velikoj mjeri pripisati njegovom čistom, jednostavnom i intuitivnom korisničkom sučelju, koje osigurava besprijekorno korisničko iskustvo.

Ova privlačnost ga čini posebno prikladnim za novopridošlice u svijetu Linuxa ili korisnike Windowsa koji prelaze na Linux. Ubuntuov dizajn prilagođen korisniku, u kombinaciji s njegovim opsežnim softverskim ekosustavom i snažnom podrškom zajednice, etablirao ga je kao glavni izbor za one koji traže pristupačan i učinkovit uvod u operativni sustav Linux.

18. Kada je Torvalds odbio ponudu od Applea

Početkom 2000-ih odigrao se značajan trenutak u povijesti tehnologije kada je Steve Jobs, suosnivač Apple Inc, ponudio Linus Torvalds, tvorca Linux kernela, pozivajući ga da se pridruži Appleovom timu i doprinese razvoju OS X-a.

Međutim, Torvalds je odbio ovaj primamljivi prijedlog. Ova je odluka u konačnici učvrstila Torvaldsovu predanost načelima otvorenog koda Linuxa i njegove zajednice, budući da je nastavio voditi razvoj nadaleko hvaljene jezgre Linuxa.

19. Rivalstvo između Microsofta i Linuxa

Microsoft je početkom 2000-ih poveo rat protiv Linuxa nastojeći zaustaviti njegovo širenje i upotrebu. U procesu je zaradio nevjerojatnih 421 milijun dolara.

Danas se dva operativna sustava više ne sukobljavaju, a zapravo je posljednjih godina bilo više suradnje između njih.

20. Integracija između Linuxa i Windowsa

Windows podsustav za Linux (WSL) značajka je u sustavu Windows koja razvojnim programerima omogućuje pokretanje Linuxa u Windows okruženju bez potrebe za dvojnim pokretanjem ili pokretanjem virtualnog stroja.

SQL Server 2017 bio je prva verzija SQL-a koja se izvodila u okruženjima Windows i Linux. Možete pokretati druge Windows izvorne aplikacije i igre koristeći WINE, sloj kompatibilnosti koji korisnicima omogućuje pokretanje Windows aplikacija na Linuxu.

21. Linux je iznimno svestran

Moderne distribucije Linuxa za stolna računala nude aplikacije koje vam omogućuju izvođenje gotovo bilo koje operacije uključujući razvoj softvera, pregledavanje, grafički dizajn, uređivanje videa, igranje, zabavu i još mnogo toga.

Ova se svestranost proteže i na mogućnosti zabave, što ga čini jedinstvenim rješenjem za različite potrebe. Bilo da ste profesionalac ili povremeni korisnik, bogati ekosustav Linuxa osigurava da možete učinkovito izvesti gotovo sve operacije, pridonoseći njegovoj rastućoj popularnosti u svijetu stolnih računala.

22. Spor oko zaštitnih znakova Linuxa

Tip po imenu William Della Croce Jr registrirao je ime Linux i tražio naknadu za korištenje njegovog imena i oznake. Međutim, ova sporna situacija konačno je riješena kada je Della Croce pristao prenijeti zaštitni znak na Linusa Torvaldsa, tvorca Linuxa.

Ovaj je prijelaz osigurao Linuxov status otvorenog koda i osigurao da su njegovo ime i znak ostali slobodno dostupni, omogućujući Linux zajednici da nastavi cvjetati i inovirati bez prepreka.

23. Asteroid nazvan u čast Linusa Torvaldsa

Linus Torvalds, poznati kreator jezgre Linuxa, dobio je jedinstvenu i nebesku čast kada je asteroid nazvan po njemu. Ovo astronomsko priznanje simbolizira njegov značajan doprinos svijetu softvera i tehnologije otvorenog koda.

Asteroid nazvan “9793 Torvalds” služi kao dokaz Torvaldsovog trajnog utjecaja na tehnološku industriju i globalnu zajednicu entuzijasta Linuxa, učvršćujući njegovu ostavštinu ne samo na Zemlji nego i među zvijezdama.

24. Linux vizualni efekti u Titanicu i Avataru

Za one koji sumnjaju u mogućnosti Linuxa u animaciji, uzmite u obzir ovo: Oscarom nagrađeni vizualni efekti legendarnog filma Jamesa Camerona "Titanic" izrađeni su korištenjem strojeva pokretanih Linuxom.

Što je još impresivnije, “Avatar”, Cameronovo revolucionarno 3D kinematografsko remek-djelo, označilo je posljednji film koji je u potpunosti razvijen na platformi Linux koristeći aplikacije besplatnog softvera otvorenog koda (FOSS).

25. Trošak ponovnog razvoja Linux kernela

Procijenjeno je da će ponovni razvoj verzije 2.6.0 Linux kernela na tradicionalan način bez otvorenog koda koštati oko 612 milijuna dolara u 2004. godini.

Drugo istraživanje iz 2006., koje je financirala Europska unija, sugeriralo je da bi ponovna verzija 2.6.8 bila čak i skuplja, oko 1,14 milijarde dolara. Ove procjene pokazuju koliko bi se novca moglo uštedjeti korištenjem pristupa otvorenog koda razvoju Linuxa.

Zaključak

Ove manje poznate činjenice bacaju svjetlo na bogat i raznolik svijet GNU/Linuxa, naglašavajući njegovu prilagodljivost, isplativost i neprocjenjivu ulogu koju igra u tehnologiji, od poslužitelja do svakodnevnih uređaja.

Ovo nije kraj. Ako znate još neke zanimljive činjenice o Linuxu, slobodno ih podijelite. Vaše komentare jako cijenimo.