30 najčešće postavljanih pitanja za intervju za Linux


Ako ste već stekli certifikaciju za Linux i jedva čekate pronaći posao za Linux, isplati se pripremiti se za intervju koji testira vaše znanje o detaljima Linuxa.

U ovom vodiču predstavljamo vam neka od najčešće postavljanih pitanja u intervjuima i odgovorima na Linux.

1. Što je Linux?

Linux je besplatan operativni sustav otvorenog koda temeljen na UNIX-u. Prvi put ga je 1991. izdao Linus Torvalds. Cilj razvoja Linuxa bio je pružiti besplatnu i jeftinu alternativu vlasničkim sustavima kao što su Windows i macOS.

2. Što je Linux kernel?

Napisana u C programskom jeziku, jezgra Linuxa je osnovna komponenta Linux sustava. To je najniža razina softvera koja može komunicirati s hardverom. Povezuje OS i temeljni hardver i omogućuje komunikaciju između njih dvoje.

Kernel obavlja sljedeće glavne zadatke:

  • Upravlja temeljnim hardverskim uređajima.
  • Pokreće aplikacije i upravlja njima.
  • Upravlja resursima OS-a uključujući korištenje RAM-a, CPU-a i diska.

3. Što je GRUB?

GRUB (Grand Unified Bootloader) je bootloader iz GNU projekta. To je program koji je odgovoran za upravljanje postupkom pokretanja. U osnovi, preuzima BIOS pri pokretanju sustava i učitava kernel u glavnu memoriju. Kernel tada učitava operativni sustav i njegove komponente.

Početni zaslon GRUB obično je ono što ćete vidjeti na zaslonu nakon što se sustav pokrene. Prikazuje jednostavan izbornik koji nudi nekoliko opcija pokretanja.

4. Koje su bitne komponente Linuxa?

Linux sustav sastoji se od sljedećih bitnih komponenti:

  • Kernel – Ovo je ključni dio Linx sustava koji upravlja osnovnim hardverskim komponentama i aplikacijama na razini OS-a.
  • Shell – Ovo je tumač koji pruža sučelje naredbenog retka koje prihvaća naredbe izdane putem tipkovnice i prosljeđuje ih OS-u na izvršenje.
  • GUI – Ovo je akronim za grafičko korisničko sučelje. Sadrži grafičke komponente koje korisnici koriste za interakciju sa sustavom. To uključuje radnu površinu, prozore, ikone, gumbe, programske trake i skočne prozore.
  • Aplikacijski programi – Ovo su softverske aplikacije instalirane na sustavu Linux koje obavljaju određene zadatke. Na primjer Firefox web preglednik, VLC media player, LibreOffice paket i još mnogo toga.

5. Što se ljuske koriste u Linuxu?

Često korištene ljuske u Linuxu uključuju:

  • bash [Bourne Again Shell] – Ovo je zadana ljuska na većini Linux sustava.
  • zsh [Z Shell] – ovo je zadana ljuska u Kali Linuxu i macOS-u. Izgrađen je na temelju basha i paketa s dodatnim značajkama kao što su ispravljanje pravopisa, podrška za dodatke, bolja prilagodba itd.
  • ksh [Korn Shell] – Ovo je ljuska programskog jezika visoke razine.
  • csh [C Shell] – Njegova sintaksa uvelike je posuđena iz programskog jezika C. Vrlo korisno za svakoga tko ima znanje o C programiranju.

6. Što je Swap Space u Linuxu?

Swap prostor odnosi se na prostor na tvrdom disku koji je proširenje RAM-a ili fizičke memorije. Sustav ga koristi kada je kapacitet RAM-a gotovo prazan i više ne može podržavati pokrenute aplikacije. Swap prostor pohranjuje dodatne programe koje RAM više ne može obraditi.

7. Kako provjeriti iskorištenost memorije u Linuxu?

Slijede neke od najčešće korištenih Linux naredbi koje možete koristiti za provjeru iskorištenosti memorije vašeg sustava.

  • slobodna – Prikažite količinu slobodne i iskorištene memorije u sustavu.
  • vrh – Prikaži pokrenute Linux procese i korištenje.
  • htop – interaktivni monitor sustava, preglednik procesa i upravitelj procesa.
  • vmstat – Prikaži statistiku virtualne memorije.

Za provjeru performansi i iskorištenosti memorije vašeg sustava Linux, pokrenite:

free  -m
top
htop
vmstat

8. Kako provjeriti iskorištenost prostora na disku Linuxa?

Zauzetost prostora na disku može se provjeriti pomoću naredbi df i du.

df naredba – Prikaži korištenje diska sustava datoteka Linux

Naredba df (skraćenica za disk free) koristi se za prikaz ukupnog i dostupnog prostora na disku za datotečne sustave na vašem sustavu. Često se koristi s opcijama -Th za prikaz izlaza u formatu čitljivom za čovjeka.

df -Th

du naredba – Prikaži korištenje diska za datoteke i direktorije

Naredba du (skraćenica za disk usage) prikazuje iskorištenost prostora datoteke u direktoriju. Prati prostor koji zauzimaju datoteke i direktoriji. Kao i naredba df, du se koristi s opcijom -h za prikaz izlaza u formatu čitljivom za čovjeka.

du -h

9. Što su Inode i PID?

Inode je struktura datoteke koja pohranjuje metapodatke za datoteke u Linuxu. Metapodaci uključuju veličinu datoteke, dopuštenja potrebna za pristup datoteci, ID korisnika i grupe, vremensku oznaku stvaranja i put do datoteke.

Inode broj je jedinstveni broj ili cijeli broj dan svakoj datoteci na Linux sustavu.

ls -li ravi.txt 

1594567 -rwxrwxr-x 1 tecmint tecmint 0 Oct 28 10:58 ravi.txt

1594567 je broj inodea, a oznaka -i prikazuje inode datoteke ravi.txt.

PID (ID procesa) je jedinstveni ID koji se dodjeljuje svakom pokrenutom procesu na Linux sustavu. Možemo upotrijebiti naredbu pidof da pronađemo ID procesa bilo kojeg pokrenutog programa.

pidof firefox

40982

10. Što su demoni?

Daemoni su servisni procesi koji se izvode u pozadini bez ikakve interakcije korisnika. Oni pružaju funkcionalnost drugim procesima i obrađuju periodične zahtjeve te ih prosljeđuju odgovarajućim aplikacijama na izvršenje.

11. Što su stanja procesa u Linuxu?

U Linuxu, proces je instanca pokrenutog programa ili usluge. Postoje četiri stanja procesa. U bilo kojem trenutku, proces će biti u bilo kojem od sljedećih stanja:

  • Spremno: Proces je već kreiran i spreman za pokretanje.
  • U tijeku: proces je živ ili se izvršava.
  • Zaustavljeno: Proces je završio s radom i operativni sustav ga je prekinuo.
  • Čekaj: Proces čeka na korisnički unos.
  • Zombi: Proces je prekinut, ali informacije još uvijek postoje u tablici procesa.

Za provjeru stanja Linux procesa koristite naredbu ps kao što je prikazano.

ps a

Stupac STAT prikazuje trenutno stanje procesa.

12. Što je GUI?

GUI je akronim za Grafičko korisničko sučelje. Ovo su grafički elementi operativnog sustava Linux koji uključuju prozore, ikone, izbornike, gumbe, programske trake i još mnogo toga.

GUI olakšava interakciju sa sustavom i uglavnom ga preferiraju početnici ili početnici koji nisu vješti u radu na CLI-ju.

13. Što je CLI?

CLI je akronim za Sučelje naredbenog retka. Ovo je sučelje koje korisnicima omogućuje upisivanje naredbi u ljusku koju nudi terminal. CLI uglavnom koriste iskusni korisnici Linuxa ili sistemski administratori i inženjeri.

CLI je preferirani način administriranja sustava budući da troši manje resursa sustava, za razliku od GUI-ja koji ima veliku potrošnju resursa.

14. Što je Root račun?

Ovo je najpovlašteniji račun u sustavu Linux. Omogućuje vam potpunu kontrolu nad Linux sustavom. Možete učiniti gotovo sve što želite, uključujući nadogradnju sustava, instaliranje i deinstaliranje softverskih paketa, stvaranje i uklanjanje korisnika, konfiguriranje usluga i još mnogo toga.

U većini distribucija Linuxa morat ćete stvoriti root račun tijekom instalacije.

15. Što je softver otvorenog koda?

Obilježje softvera otvorenog koda podrazumijeva da pregledavate njegov izvorni kod, mijenjate ga i redistribuirate drugim korisnicima bez licencnih ograničenja. Drugi korisnici tada bi bili u poziciji napraviti daljnje promjene uključujući otklanjanje pogrešaka i ispravljanje pogrešaka u izvornom kodu.

U stvari, softver otvorenog koda postaje naširoko korišten i stoga koristi svima.

16. Što su naredbe Linux imenika?

Slijede glavne naredbe Linux direktorija:

  • pwd – Naredba prikazuje trenutni radni direktorij ili vašu trenutnu putanju direktorija.
  • ls – Ova naredba ispisuje sadržaj direktorija.
  • cd – Ovo vam omogućuje prebacivanje iz jednog direktorija u drugi.
  • mkdir – Naredba stvara novi prazan direktorij.
  • rmdir – Naredba briše ili uklanja prazan direktorij.
  • rm – Uklanja jednu ili više datoteka. Koristi se s opcijom -R za uklanjanje nepraznog direktorija.

17. Što je operator preusmjeravanja?

Preusmjeravanje je proces slanja izlaza prve naredbe u drugu datoteku. Osim toga, također se koristi za usmjeravanje izlaza kao ulaza u drugi proces.

U Linuxu se preusmjeravanje postiže pomoću ">" (simbol veće od) ili "|" (cijevni) operatora koji šalje standardni izlaz jedne naredbe na drugu naredbu kao standardni unos.

18. Koji su različiti Vim načini rada?

Vim editor nudi sljedeće glavne načine rada:

  • Normalni način/Naredbeni način rada – Ovo je zadani način rada kada otvorite novu datoteku ili postojeću. U ovom načinu možete pokretati naredbe poput poništavanja, ponavljanja i lijepljenja.
  • Način umetanja – ovaj vam način omogućuje upisivanje teksta.
  • Vizualni način rada – ovaj vam način rada omogućuje odabir teksta kako biste s njim mogli obavljati druge zadatke kao što su kopiranje, rezanje ili lijepljenje.

19. Što je alias?

Kao što naziv sugerira, pseudonimi su poput prilagođenih prečaca koji se koriste za predstavljanje naredbe (ili skupa naredbi) koja se izvršava sa ili bez prilagođenih opcija.

alias

20. Kako ispisati sve procese koji se izvode na Linuxu?

Za popis svih pokrenutih procesa na Linux sustavu, pokrenite naredbu:

ps aux

Naredba ispisuje sve trenutno pokrenute procese, uključujući njihove PID (ID procesa) brojeve.

21. Što je meka veza?

Meka veza, također poznata kao simbolička veza, slična je prečacu datoteke u operativnom sustavu Windows. Sadrži putanju datoteke, a ne njezin sadržaj.

Meka poveznica može biti povezana na datoteku ili direktorij. Ako se izvorna datoteka ukloni, meka veza se prekida i naziva se viseća poveznica. Međutim, samo uklanjanje meke ne utječe ni na što.

Osim toga, meke veze mogu povezivati preko datotečnih sustava.

22. Što je tvrda veza?

Tvrda veza je prečac datoteke koji povezuje stvarni sadržaj datoteke, za razliku od meke veze koja sadrži samo putanju datoteke. Iste je veličine kao izvorna datoteka i dijeli isti inode broj kao i izvorna datoteka.

Kada se izvorna datoteka ažurira, ažurira se i sadržaj tvrde veze. Osim toga, tvrda veza ostaje nepromijenjena čak i ako se izvorna datoteka ukloni.

Nedostatak tvrde veze je da se ne može stvoriti preko različitih datotečnih sustava.

23. Što su skrivene datoteke u Linuxu?

Skrivene datoteke su datoteke kojima prethodi točka ili točka. Uglavnom sadrže konfiguracijske datoteke koje sadrže važne podatke ili postavke. Za prikaz skrivenih datoteka koristite naredbu ls s opcijom -la.

ls -la

24. Koje su različite vrste dopuštenja u Linuxu?

U Linuxu postoje 3 različite dozvole za datoteke:

  • Čitanje (r) – Omogućuje korisnicima čitanje datoteka ili popis direktorija.
  • Pisanje (w) – Omogućuje korisniku da mijenja ili uređuje datoteke.
  • Izvrši (x) – Omogućuje korisnicima pokretanje datoteke.

25. Kako promijeniti dopuštenja za datoteku ili direktorij?

Naredba chmod je naredba koja mijenja dopuštenja datoteke ili direktorija.

Slijedi prikazanu sintaksu.

chmod [OPTIONS] [permissions] file

Na primjer. Da biste dodijelili oktalna dopuštenja 755 (sva dopuštenja vlasniku i dopuštenja za čitanje i pisanje samo za članove grupe i sve ostale) datoteci pod nazivom file1.txt, pokrenite naredbu .

chmod 755 file1.txt

26. Što je Grep naredba?

Grep je alat naredbenog retka za pretraživanje i uparivanje tekstualnih datoteka ili redaka u tekstualnoj datoteci. Potrebne su opcije i parametri koji se koriste za manipuliranje ili poboljšanje rezultata pretraživanja.

Potrebna je sljedeća sintaksa:

grep [options] pattern [files]

Sljedeća naredba broji broj pojavljivanja niza ‘Unix’ u file1.txt.

grep -c "Unix" file1.txt

27. Kako prekinuti pokrenuti proces u Linuxu?

Za prekid ili ubijanje procesa upotrijebite naredbu kill nakon koje slijedi PID procesa.

ps naredba će vam pomoći da identificirate PID procesa.

kill PID

Da biste prekinuli proces koji ne reagira, dodajte prikazanu opciju -9

kill -9 PID

Da biste ubili proces prema imenu, upotrijebite naredbu killall iza koje slijedi naziv procesa. Na primjer, da prekinete Firefox proces, pokrenite naredbu:

killall firefox

28. Kako pokrenuti više naredbi u jednoj naredbi?

Za pokretanje više naredbi jednu za drugom u jednoj naredbi, možete koristiti ili točku-zarez ';', dvostruki ampersand '&&' ili ' ||' simboli.

  • X Y – Ovo pokreće naredbe X i Y bez obzira na uspjeh X.
  • X && Y – Ovo pokreće Y ako i samo ako se X uspješno izvodi.
  • X || Y – Ovo pokreće Y ako i samo ako X ne uspije.

29. Provjerite koliko dugo Linux sustav radi?

Kako biste provjerili vrijeme rada ili koliko dugo sustav radi, jednostavno pokrenite naredbu uptime kao što je prikazano.

uptime

12:09:11 up  2:49,  2 users,  load average: 0.62, 0.97, 0.88

30. Kako provjeriti informacije o sustavu Linux?

Za provjeru osnovnih informacija o sustavu kao što su naziv i verzija kernela, naziv hosta i operativni sustav, pokrenite naredbu uname pomoću opcije -a kao što je prikazano.

uname -a

Linux tecmint 5.15.0-53-generic #59~20.04.1-Ubuntu SMP Thu Oct 20 15:10:22 UTC 2022 x86_64 x86_64 x86_64 GNU/Linux
Zaključak

Doduše, ovo nipošto nije sveobuhvatan popis svih pitanja za intervju s kojima ćete se morati suočiti u sobi za intervju. Međutim, veća je vjerojatnost da ćete se suočiti s ovim pitanjima za intervju kako biste provjerili svoje osnovno razumijevanje sustava Linux. Sve najbolje dok se pripremate za intervju.

Jesmo li propustili neka važna pitanja za intervju za Linux? Što mislite o ovim pitanjima? Ako imate pitanja za intervju, podijelite ih u komentarima ispod.