6 razloga zašto je Linux za poslužitelje bolji od sustava Windows

Poslužitelj je računalni softver ili stroj koji nudi usluge drugim programima ili uređajima, koji se nazivaju "klijenti". Postoje različite vrste poslužitelja: web poslužitelji, poslužitelji baza podataka, poslužitelji aplikacija, poslužitelji računalstva u oblaku, poslužitelji datoteka, poslužitelji pošte, DNS poslužitelji i još mnogo toga.

Udio korištenja operativnih sustava sličnih Unixu tijekom godina se uvelike poboljšao, uglavnom na poslužiteljima, s Linux distribucijama u prvom planu. Danas veći postotak poslužitelja na Internetu i podatkovnih centara širom svijeta imaju operativni sustav zasnovan na Linuxu.

Samo da biste dodatno razumjeli snagu Linuxa u pokretanju Interneta, tvrtke poput Googlea, Facebooka, Twittera, Amazona i mnogih drugih imaju svoje poslužitelje koji rade na poslužiteljskom softveru koji se temelji na Linuxu. Čak i najsnažnije superračunalo na svijetu radi na operativnom sustavu koji se temelji na Linuxu.

Brojni su čimbenici koji su tome pridonijeli. U nastavku smo objasnili neke od glavnih razloga zašto je Linux poslužiteljski softver bolji od Windows ili drugih platformi za pokretanje poslužiteljskih računala.

1. Besplatni i otvoreni kod

Linux ili GNU/Linux (ako želite) je besplatan i otvoren izvorni kod; možete vidjeti izvorni kod koji se koristi za stvaranje Linuxa (kernel). Možete provjeriti kôd da biste pronašli greške, istražili sigurnosne ranjivosti ili jednostavno proučili što taj kôd radi na vašim računalima.

Uz to, lako možete razviti i instalirati vlastite programe u Linux operativni sustav zbog brojnih dostupnih programskih sučelja koja su vam potrebna. Uz sve gore navedene značajke, Linux operativni sustav možete prilagoditi na najosnovnijim razinama, kako bi odgovarao potrebama vašeg poslužitelja za razliku od Windows-a.

2. Stabilnost i pouzdanost

Linux se temelji na Unixu, a Unix je izvorno dizajniran da pruži okruženje koje je moćno, stabilno i pouzdano, a istovremeno jednostavno za upotrebu. Linux sustavi nadaleko su poznati po svojoj stabilnosti i pouzdanosti, mnogi Linux poslužitelji na Internetu rade godinama bez kvara ili čak ponovno pokretanje.

Pitanje je što zapravo čini Linux sustave stabilnima. Mnogo je odrednica koje uključuju upravljanje konfiguracijama sustava i programa, upravljanje procesima, provedbu sigurnosti, između ostalog.

U Linuxu možete izmijeniti konfiguracijsku datoteku sustava ili programa i izvršiti promjene bez nužnog ponovnog pokretanja poslužitelja, što nije slučaj sa sustavom Windows. Također nudi učinkovite i pouzdane mehanizme upravljanja procesima. U slučaju da se postupak ponaša nenormalno, možete mu poslati odgovarajući signal pomoću naredbi poput kill, pkill i killall, rješavajući tako sve implikacije na cjelokupnu izvedbu sustava.

Linux je također siguran, visoko ograničava utjecaj vanjskih izvora (korisnika, programa ili sustava) koji mogu destabilizirati poslužitelj, kako je dalje objašnjeno u sljedećoj točki.

3. Sigurnost

Linux je bez sumnje najsigurnija jezgra vani, čineći operativni sustav zasnovan na Linuxu sigurnim i pogodnim za poslužitelje. Da bi bio koristan, poslužitelj mora biti sposoban prihvaćati zahtjeve za uslugama od udaljenih klijenata, a poslužitelj je uvijek ranjiv dopuštanjem određenog pristupa svojim lukama.

Međutim, Linux implementira razne sigurnosne mehanizme za zaštitu datoteka i usluga od napada i zlostavljanja. Usluge možete osigurati pomoću programa poput vatrozida (na primjer iptables), TCP omotača (za dopuštanje i odbijanje pristupa uslugama) i Linuxa s poboljšanom sigurnošću (SELinux) koji pomaže u ograničavanju resursa kojima usluga može pristupiti na poslužitelju.

SELinux osigurava, na primjer, da HTTP poslužitelj, FTP poslužitelj, Samba poslužitelj ili DNS poslužitelj mogu pristupiti samo ograničenom skupu datoteka na sustavu kako je definirano kontekstima datoteka i dopuštati samo ograničeni skup značajki definiranih logičkim vrijednostima.

Brojni Linux distribucije poput Fedora, RHEL/CentOS i nekoliko drugih isporučuju se sa SELinux značajkom koja je uključena i omogućena prema zadanim postavkama. Međutim, možete privremeno ili trajno onemogućiti SELinux, ako je potrebno.

Sve u svemu, u Linuxu, prije nego što bilo koji korisnik sustava/grupa ili program pristupi resursu ili izvrši datoteku/program, mora imati odgovarajuća dopuštenja, u protivnom je svaka neovlaštena radnja uvijek blokirana.

4. Fleksibilnost

Linux je tako moćan i fleksibilan. Možete ga podesiti tako da zadovolji vaše potrebe poslužitelja: omogućuje vam da radite što god želite (ako je moguće). Možete instalirati GUI (grafičko korisničko sučelje) ili jednostavno upravljati svojim poslužiteljem samo putem terminala.

Nudi tisuće uslužnih programa/alata između kojih možete obavljati poslove sigurnog obavljanja poslova i upravljanja vašim poslužiteljem. Također vam omogućuje odabir instaliranja binarnih datoteka ili izrade programa iz izvornog koda.

Jedan od najsnažnijih standardnih programa prisutan u Linuxu je ljuska, program koji vam pruža dosljedno okruženje za pokretanje drugih programa u Linuxu; pomaže vam u interakciji sa samim jezgrom.

Važno je da Linux ljuska pruža praktične programske konstrukcije koje vam omogućuju donošenje odluka, izvršavanje naredbi uzastopno, stvaranje novih funkcija/uslužnih programa/alata i automatiziranih dnevnih zadataka administriranja poslužitelja.

U osnovi, Linux vam daje apsolutnu kontrolu nad strojem, pomažući vam da izgradite i prilagodite poslužitelj baš onako kako želite (gdje je to moguće).

5. Hardverska podrška

Linux ima čvrstu podršku za kombinaciju računalnih arhitektura, kako na modernom, tako i na umjereno starom hardveru. Ovo je jedan od najznačajnijih čimbenika koji čine Linux boljim od Windowsa za poslužitelje, odnosno ako imate mali proračun za nabavu hardvera.

Linux izvanredno podržava relativno stari hardver, na primjer Slackware Linux web lokacija je smještena na Pentium III, 600 MHz, s 512 megabajta RAM-a. Popis podržanih hardvera i srodne zahtjeve za određenu distribuciju možete pronaći na njihovim službenim web stranicama.

6. Ukupni troškovi vlasništva (TCO) i održavanja

Konačno, ukupni troškovi posjedovanja i održavanja Linux poslužitelja niži su u odnosu na Windows poslužitelj, u smislu naknada za licenciranje, kupovine i održavanja softvera/hardvera, usluga podrške sustava i administrativnih troškova.

Ako ne koristite vlasničku distribuciju Linuxa, poput RHEL ili SUSE poslužitelja Linux koji zahtijeva pretplatu, da biste dobili premium podršku i usluge, naići ćete na prihvatljive troškove tijekom izvođenja Linux poslužitelja.

Studije Robert Frances Group (RFG) i sličnih tvrtki u nedavnoj su prošlosti otkrile da je Linux jeftiniji u tipičnom poslužiteljskom okruženju usporedivom s Windowsom ili Solarisom, posebno za web postavljanje.

Linux je danas postao strateška, učinkovita i pouzdana platforma za poslovne sustave u mnogim malim, srednjim i velikim tvrtkama. Veći postotak poslužitelja koji napajaju Internet radi na operativnom sustavu koji se temelji na Linuxu, a to se pripisuje gore navedenim ključnim razlozima.

Koristite li Linux na svojim poslužiteljima? Ako je odgovor da, recite nam zašto mislite da Linux pobjeđuje Windows ili druge platforme za poslužitelje, putem obrasca za komentar u nastavku.